Povijest egzila beskonačna je priča koja jedan od svojih vrhunaca doživljava upravo danas i u našem najbližem susjedstvu. Pod selektorskom palicom filmske kritičarke Diane Nenadić popratni program Fragmenti egzila pokazat će na malom uzorku kako su na različite aspekte tog neiskorjenjivog fenomena, izazvani aktualnim povijesnim prilikama, reagirali neki od glasovitih europskih filmaša.

Zagreb Film Festival i CROSOL povodom predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a donose vam filmski program Fragmenti egzila.

Migracije, izbjeglice i globalne nejednakosti uvelike određuju današnju Europu. Naš kontinent (p)ostao je jedan od najatraktivnijih kontinenata za život na Zemlji zbog društvenog modela vladanja u kojemu se negdje više, a negdje manje uspješno čine napori za zaštitu ljudskih prava, jačanje vladavine prava, smanjenje socioekonomskih nejednakosti i održivim razvojem.

Zato i ne čudi da ljudi u bijegu pred ratom, sukobima, neimaštinom ili korupcijom biraju Europu kao svoje novo utočište. Istovremeno izbjeglice/migranti često nemaju sigurne i kontrolirane alternative na putu u Europu te ovise o krijumčarima i izlažu svoje živote. Po dolasku u zemlje EU-a, mnoge izbjeglice/migranti ne tretiraju se kao ravnopravni građani, često ni kao ljudi.

Uzrok migracija/bijega su nejednakosti među ljudima i zajednicama na našemu planetu. Naoko jednostavna i učinkovita „rješenja“ zatvaranja granica pred migracijom dugoročno su neodrživa. Jednako kao što jača svijest o postojanju klimatskih promjena i potrebama snažnih ulaganja u borbu protiv njih, trebalo bi ojačati i politike upravljanja migracijama tako da se one ne prelamaju preko života ljudi.

Nejednakosti ne vidimo samo u odnosu prema izbjeglicama/migrantima, nego i u ogromnim ekonomskim razlikama među različitim zajednicama, a koje dodatno produbljuje nekontrolirana eksploatacija resursa naše planete kao i eksploatacija radnika/ca.

Sve su ovo izazovi na koje Europska unija – sa svojom privilegiranom pozicijom u svijetu i sa svojim velikim resursima – može pronaći odgovore. Predsjedanje nam omogućuje da neke od tih važnih tema stavimo na dnevne redove šefova država članica i nađemo rješenja.

Osim političara, ovim temama se moraju baviti i građani okupljeni u organizacije civilnog društva koji su predložili političarima EU-a svoje prioritete predsjedanja. Više o predsjedanju RH Vijećem EU-a i o prioritetima predsjedanja potražite na: crosol.hr/eupresidency